Gradska galerija Bihać
BOSNA 1905 NA FOTOGRAFIJAMA RUDOLFA BRUNERA - DVOŘAKA - 19.12.2007. - 10.01.2008.
PUTOVANJA
NA JUG RUDOLFA BRUNERA - DVOŘAKA
Pavel Scheufler, historičar i vlasnik fotografija



Smatra se da je Rudolf Bruner - Dvořák najznačajnija ličnost fotografije u češkim zemljama oko 1900. godine. Bio je prvi kojeg su u češkoj označavali kao "fotografa trenutka" zato što se specijalizirao za fotografije događaja. Veoma često je putovao. Svoja najomiljenija mjesta u inostranstvu je imao upravo u Bosni gdje se udala njegova sestra.
Rodio se kao Rudolf Bruner u porodici krojača u Přelouču 7. jula 1864. Fotografiju je učio kod Carla Teufela u Minhenu gdje je boravio njegov stariji brat František, poznati slikar. Poslije dvogodišnjeg iskustva u vođenju ateljea za portrete u rodnom mjestu 1889. godine preselio se u Prag gdje je počeo da se programski specijalizira za narudžbe izvan ateljea; za klasično vođenje ateljea više nije bio uopće spreman. Prvi značajan trenutak je doživio na Jubilarnoj izložbi u Pragu 1891. godine gdje mu je pošlo za rukom da zabilježi nesreću balona po čemu je postao popznat. Brunerovi snimci su privukli i Franje Ferdinanda d'Este, prijestolonasljednika, kojeg je često pratio i fotografirao i njegovu porodicu. Bilo mu je dozvoljeno da koristi titulu "Momenti fotograf njegove carske i kraljevske Visosti nadvojvode Franje Ferdinanda d'Este".Taj odnos mu je otvorio put među plemićke krugove i druge predstavnike države, ključujući i cara Franju Josipa I.Osim drugih tema često je fotografirao lov i manevre. Poslije 1890. godine je uz svoje ime iz patriotskih razloga dodao čisto češko "Dvořák" .
Njegovo najznačajnije stvaralačko doba povezano je sa redovnom saradnjom sa časopisom "Česk? svet" koji je počeo izlaziti od oktobra 1904. godine. Poslije putovanja u zapadnu Evropu proširio je svoje interesovanje i na zemlje na jugu kontinenta. Očigledno je da je njegovo prvo putovanje na jug vodio u Beograd na krunisanje srpskog kralja Petra I Krađorđevića. Redovno je počeo putovati u Bihać i Cazin poslije udaje njegove sestre Marie za tamošnjeg sudiju češkog porijekla. Prvi snimci iz te oblasti objavio je Rudolf Bruner - Dvořák u časopisu "Česk? svet" u decembru 1905. godine pod nazivom Bosanski tipovi. Prema količini stereoskopskih snimaka kojih se sačuvalo 300, očito je da ga je bosanska sredina očarala i živost njgovih kadrova pobuđuje poštovanje prema vještini fotografa i njegovim komunikativnim sposobnostima. Fotografirao je na staklenoj ploči sasvim stereotipnog formata 17,8 x 9 cm. Vjerovatno ni jedan čeh nije tada fotografirao u tom dijelu Balkana tako često premda se radilo o popularnoj oblasti s kojom su mnogi Česi imali jake veze. Putovao je sa članovima porodice i po drugim balkanskim zemljama, kasnije fotografirao između ostalog i pomorske manevre u Dalmaciji , dogovor državnika u Miramareu i ratnu luku u Trstu. Na svojim putovanjima posjećivao je Plitvička jezera i Postojansku jamu. Kao ljubitelj konja fotografirao je i u Lipicama. Reportaža o posjeti parlamentarne delegacije ratnoj mornarici na Jadranskom moru, izašla je 24. januara 1908. u časopisu "Česk? svet" , brojala je 21 snimak!
Osim u časopisu "Česk? svet" , koji ga je nazivao "našim fotografom" , objavljivo je i u "Österreichs Illustrierte Zeitung".
Oko 1905. godine mu je počeo pomagati mlađi brat jaroslav (*1881) koji je od pomoćnika postao neslužbeni partner. Sticajem okolnosti upravo je on a ne Rudolf bio na posljednjem putovanju prijestolonasljednika u Sarajevu gdje je Franjo Ferdinand d' Este postao žrtva atentata. Reportažu Jaroslava Brunera ? Dvoraka tada je štampao također "Česk? svet" . Rudolf Bruner - Dvořák je umro 30. oktobra 1921. u 57. godini u Pragu, usamljen i zaboravljen. Ni novine ni fotografski časopisi nisu zabilježili njegov kraj. Njegovo fotografsko djelo je tematski puno mnogih kontrasta. Bio je sin siromašnog krojača, čovjek koji je prijestolonasljedniku fotografirao kćerku kad joj je bilo 14 dana, čovjek kojem je bilo dozvoljeno fotografirati ratne brodove i koji se bez problema sa fotoaparatom kretao u blizini cara u lovu i na manevrima. Kao dokumentarist fotografirao je najsiromašnije, npr. Rome čergare ili pijace u Bosni, ali se dokazao fotografiranjem i i u plemićkim palatama. Fotografirao je dakako i skladišta i tvornice, gradove, sela i spomenike po cijeloj Austro-Ugarskoj. Proputovao je veliki dio Evrope. U doba kada se fotografija tek počela koristiti u štampi, bilo je teško izdržavati se od reporterske fotografije pa se Rudolf Bruner - Dvořák uveliko posvetio fotografiranju znamenitosti, enterijera zamaka i industrijskih preduzeća. Također pripada i pionirima sportske fotografije, bilo da je snimio u češkim krkonošama ili u St. Moritzu u Švicarskoj.
Njegovo fotografsko djelo bilo je slika velike srednjoevropske carevine i njenih vrijednosti, bio je vjerni fotograf doba koje je samo sebi dalo naziv - "krasno" . Bio je majstor improvizacije, majstor trenutka , i kad je pomoću komore mnoge svoje reportaže svodio na format 18 x 24 cm. Pokazao je da je preteča takvih stvaralačkih metoda koje su u fotografiju šire uvedene tek u dvadesetim i tridesetim godinama kada je fotografijom zavladala zlatna era fotožurnalizma.
Bio je veliki fotograf, jedan od najvećih koji je ikad stvarao u češkim zemljama.



na vrh