Gradska galerija Bihać
IZLOŽBA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH UMJETNIKA U ČAST 800 GODINA ROĐENJA HAZRETI MEVLANA DŽELALUDDINA RUMIJA - 08.08. - 18.08.2007.
PREDGOVOR

Nesvakidašnjem povodu obilježavanja 800 godina od rođenja vjerovatno najpoznatijeg sufijskog pjesnika svih vremena i utemeljitelja derviškog tarikata mevlevija, hazreti Mevlana Dželaluddina Rumija, u godini koju je UNESCO posvetio obilježavanju ovog iznimno značajnog datuma, a koju je Ministarstvo kulture Republike Turske odlučilo obilježiti održavanjem konferencija o liku i djelu Dželaluddina Rumija, kao i izvođenjem "derviškog plesa" ayn-i sema'a, u osamnaest gradova svijeta, pridružili su se najznačajniji likovni umjetnici iz Bosne i hercegvoine. Naime, na sebi svojstven način, kolektivnom izložbom svojih djaela nastalih nadahnućem iz nepresušnog izvora inspiracije i ilhama, u pet gradova od Sarajeva do Konye, 18 bosanskohercegovačkih umjetnika, poželjelo je, i svoju želju pretočilo u djelo kojemu nema uzora u savremenoj, a koliko je poznato ni starijoj umjetničkoj historiji ove zemlje.
Kako povod, a tako ni njegova realizacija nisu lišeni znakovite simbolike, 18 likovnih umjetnika asocira na prvih osamnaest bejtova najpoznatijeg djela hazreti Mevlane Rumija, Mesnevije (Mathawi), a polazna tačka ove putujuće izložbe - Sarajevo, istovremeno je najzapadniji grad nekadašnjeg 'Uthmanskog sultanata, te grad čiji su savremeni temelji postavljeni izgradnjom upravo mevlevijske tekije na Bentbaši, 1452. godine, godinu dana prije nego što historija bilježi dolazak 'uthmanskih Turaka u Bosnu i Hercegovinu.
Konya, krajnja tačka ovog putovanja, mjesto je nastanka sem'a, tog neuporedivog vida i načina izražavanja ljubavi , poštovanja i bogoštovlja (ibadeta) . Isa ? beg Ishaković, i sam mevlevijski šejh, procijenio je da nema boljeg načina za postavljanje temelja gradu kakv je Sarajevo, od izgradnje tekije tarikata kojemu je i sam pripadao.
Simbolika sema'a napose preopširna je i za obimnija književna djela ; sema'a simbolizira Božansko Svjetlo (Nur ), zraku svijetla koja obasjá prazan prostor, postavi svjetove, a a unutar njih posloži planete, uspostavi sklad i harmoniju, te pokrenu jedinstvenu orkestraciju nebeskog kretanja. Uzrok tog nastanka nebesa - sema'a je istinita ljubav (Ašk). Čin ljubavi, Istinskog - Božanskog voljenja, koje je svojstvo Istinskog i koje je , za razliku od čovjekovog voljenja, potpuno, nedvojbeno i izrravno. Ta Istinska ljubav Božansko je Svjetlo koje daje snagu zamahu, sklad pokretu i održivost u prostoru, jesu dvostruka akcija sklada koja je postavljena i opstoji kao svojevrstan međusobno podržavajući spiritus movens ; da nema ljubavi ne bi bilo ni svjetla, a bez Muhammedovog (s.a.v.a.) svjetla, ljubav ne bi bila očitovana u svoj svojoj punini.
Hazreti mevlanino spoznajno madahnuće, duhovni polet, bio je polet upravo te ljubavi, prožet kroz pokret, vidjevši i samoga sebe kao planetu. Kao reakcija te ljubavi pojavio se čin okretanja oko sebe , oko svoje ose, dižući desnu ruku, otvorene šake prema Nebu, a lijevu isto tako otvorene šake - ali prema zemlji, simbolizirajući spuštanje Božanskog Svjetla, Rahmeta i Milosti na zemlju. Hazreti Mevlana je , kroz ovaj čin kretanja, ayn-i sema'a , iskazao simboliku Istinske Božanske ljubavi, koja prelazi preko desne ruke na prsa, srce i dušu, povezujući se preko čovjeka sa zemljom od koje je i sam načinjen. I nije baš slučajno ta zemlja postala tijelo , odjeća srca i duše , koju simbolizira plešući derviš u semau' sa bijelom odjećom, odjećom jednobojnosti srca.
Kroz tu ljubav zemlja je odabrano mjesto gdje je Gospodar sjketova spustio svoj Nur, svoju Milost i kroz to iskazao svoju isinsku ljubav. Posvetio je to boravište za svoj uzrok ljubavi, za Poslanika Muhamed ( s.a.v.a.), te tu planetu -Zemlju ? uzdigao u odnosu na druge planete sunčevog sistema, postavio je Sunce kao izvor svjetlosti, života i energije, isijavajući i obasjavajući druge planete oko sebe. Baš kao što i duhovni učitelj, šejh ili mevlevijski dede predstavlja to sunce, koje gori u ašku, koji isijava i koji obasjava druge oko sebe, napajajući duhovnim napitkom, dajući im energiju i smjernice kretanja.
Sema'a koju izvodi čovjek je ustavri kozmička sema'a , kretanje koje polazi s desna na lijevo k srcu, kretajući se oko svoje ose, oko svog središta, oko srca, usmjeravajući se na tu tačku, na Gospodarevo prijestolje. Takvo kretanje oko svoje ose sa raširenim rukama simbolički predstavljaju leptiricu koja leti ka svjetlosti , bližeći se tom izvoru toplote, krila se tope a tijelo izgara u vatri aška.
Putovanje je to kroz vanjski u unutarnji svijet. To dvostruko putovanje ogleda se i u individualnom činu sema'a , fizičko kretanje sa akcentom na nutarnje, okrenutost srcu, uzrokujući tako srčana saznanja, srčana otkrovenja , srčane spoznaje prožete kroz ljubav.
Čin sema'a sastoji se iz četiri dijela, četiri vremenska intervala. Broj četiri se odnosi na četiri koprene (perde), na četiri elementa stvaranja kosmosa: vodu, zemlju, vatru i vazduh, a koji se nalaze u samom čovjeku. Sema'a je simbolizirana i brojevima 9 i 18, devet planeta sunčevog sistema ,što kada e udupla iznosi 18, a što se odnosi na 18.000 svijetova u kosmosu. Tih 18.000 svjetova čovjek nosi u sebi, i svom mikrokosmosu, te je čovjek tako cijeli univerzum u minijaturi, a sema'a je kretanje ka spoznaji tih svjetova, ka istinskoj ljubavi u kojoj nema negacije. Zaljubljeni je obuzet voljenjem, jer u sema'a sve se utapa i nestaje u Ljubavi, zato je hazreti Mevlana vidio sebe kroz sema'a , u ogledalu te ljubavi kroz Poslanika (s.a.v.a.) prema svom Gospodaru.
Sve gore navedeno, veliki trud i iznimno zalaganje osamnaesterice bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika, kao pokazatelj njihove goleme ljubavi i neuporedivog poštovanja obavija i zaogrće oreolom neizmjerne ljubavi, poštovanja bez presedana, ali i, usuđujemo se reći izvjesne i neskrivene svetosti.

Prof.dr. Ćazim Hadžimejlić



IZLAGAČI

MIRSADA BALJIĆ
JASMIN ĆOSO
DŽEMAL EMRIĆ
ŠEMSA GAVRANKAPETANOVIĆ
ĆAZIM HADŽIMJELIĆ
AMELA HADŽIMEJIĆ
SEID HASANEFENDIĆ TRABZON
DŽEKO HODŽIĆ
ALMA HOŠIĆ
HARUN HOŠIĆ
IRFAN HOZO
HAMZALIJA MUHIĆ
ADMIR MUJKIĆ
DŽEVDET NIKOČEVĆ
EDIN NUMANKADIĆ
AMILA SMAJOVIĆ
ZARIFA VELIĆ
AVDO ŽIGA



na vrh