Gradska galerija Bihać
Šta je to apstrakcija? - Umjetnost u bih pedesetih i šezdesetih
Već na početku šestog desetljeća, dok su u Sarajevu djelovale tri generacije - najstarija koja je stasala u periodu Austro-Ugarske,
srednja koja je na scenu stupila u vrijeme NOB-a i najmlađa koja počinje djelovati krajem petog i početkom šestog desetljeća - dolazi do
spontanih promjena koje vode ka prvom udaru označavajući novi pravac razvoja umjetnosti. Najmlađi zagovaraju spontanost i slobodu,
a narušavaju sklad i mir tadašnje ikonografije: portreta, autoportreta, mrtvih priroda, pejzaža i pokojeg akta. Istovremeno, grupa kritičara
otvoreno napada tu struju tako da dolazi do izravne borbe. U to vrijeme u sarajevskom likovnom svijetu pojam apstrakcija postepeno
postaje okosnica sukoba ? jedni je zagovaraju, a drugi su protiv nje. Pored svog općeg značenja, apstrakcija postaje sinonim za novu
umjetnost. Apstrakcija je upućivala na sve ono što je bilo novo, drugačije, buntovno i nemirno -sve što je za sobom dizalo prašinu.
To doba, mada podaleko od potpunog odvajanja slikarstva od predmetnosti, ukazuje na nove potrebe i nazore, pa slikari postepeno
napuštaju volumen i trodimenzionalnost težeći sve više ka plošnom tretmanu slike i geometrizaciji. Umjetnici također naglašavaju
svoju spontanost ili, pak, marginaliziraju racionalno, a tendencije tog vremena često se nazivaju kubističkim.

(Irfan Hošić)



BEHAUDIN SELMANOVIĆ

MICA TODOROVIĆ

FRANJO LIKAR

RADENKO MIŠEVIĆ

BEKIR MISIRLIĆ

AFFAN RAMIĆ

BORISLAV ALEKSIĆ

MEHMED ZAIMOVIĆ

LJUBOMIR PERČINLIĆ

HUSEIN BALIĆ

DŽEVAD HOZO

VOJO DIMITRIJEVIĆ



na vrh