Gradska galerija Bihać
IZET ĐUZEL IZLOŽBA SLIKA "UNA ŽUBORI " - 04. - 30.06.2009.
BIOGRAFIJA

Izet Đuzel , kipar i slikar ( Derventa, 24.08.1941.), Školu za primjenjenu umjetnost pohađao u Sarajevu 1958 - 1963, a na Akademiji likovnih umjetnosti studirao u Zagrebu do 1971. (V.Michieli). Suradnik je majstorske radionice A. Augustinčića 1974 - 1976. te jedan od pokretača grupe Biafra. Osnovao je 1978. edukativnu likovnu galeriju u Derventi. Nadahnjuje se oblicima i bogatstvom kolorita rodnog kraja, a u stvaralačkom postupku nastoji otkriti posebnu izražajnost materije. S kritičko - humanističkim pristupom temi oblikuje u različitim materijalima skulpture koje predočuju sjedinjenje i razaranje forme.Izlagao je na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više značajnih izvedbenih nagrada.
Atelier:
Kolarova 4A
10000 Zagreb, Hrvatska
tel. 00385 98 227 365


UNA ? JEDINA

Ne znam koliko je tačno vodâ u Bosni. Niti koju bih stavio kao prvu. Da li Bosnu, zelenu, čistu, i bistru kad ne radi zenička Željezara, ili Neretvu koja nosi život kroz suncem sprženu Hercegovinu? Ili neku drugu? Manje slavnu, manje poznatu poput Lašve pokraj Travnika, ili Ostrovice pored Kulen - Vakufa.
No, pitate li koja je jedna jedina, odgovor se nameće sam po sebi. Una. Kažu da joj je ime dao anonimni rimski legionar koji je , kad je došao do vode, uzviknuo: Una!!! Jedina. Takve rijeke na svijetu nema.Ima većih, ima duljih, ima bržih, ima manjih. Čiste , zagađene, komercijalizirane, svakakve...... No, jedna je Una. Stoljećima unatrag Una je granična rijeka između Bosne i Hrvatske. Krvava kao svaka granica. I jedinstveno lijepa, kakva samo Una može biti. Ljepotu su zapazili mnogi, opjevali pjesnici, opisivali pisci, a slikar Enver Krupić ju je i oslikao u brojnim pejzažima, od Martinbroda i Kulen-Vakufa, preko Ripča, do Bihaća, i sve dalje, do njenog ušća u Savu. Vodenice, vodopadi, bukovi, kako kažu u Bosni, voda i ljudi. I Izet Đuzel je čovjek s vode. Rođen u Derventi , odrastao na Savi i Ukrini, odavno je sreo Unu i zaljubio se u nju. Ima tome više od 30 godina kad je ulovio aždahu na unskom jezeru ispod grada Ostrošca. Opet, kakve veze ima apstraktno slikastvo, kakvim bi okarakterizirali Đuzelova djela, s jednim tako figurativnim motivom kao što je rijeka i pejzaži oko nje?
Kada sam prvi put vidio Đuzelove slike, ostao sam zapanjen. Nisam znao ko je slikar, no ta eksplozija boja, sjaj i ljepota bilo je nešto što se ne viđa svaki dan. No, nije to bilo onako mehanički hladno kakve su apstrakcije modernih slikara. Mehkoća, uhvaćen pokret, pastelnost, detalji, želja da se uhvati neuhvatljivo, da se slikom iskaže neizrecivo. Sve je govorilo da je riječ o živom duhu koji je kao rijeka stalno u pokretu. Kad sam upoznao Izeta, asocijacije su se potvrdile. Bistar, pošten, s nevjerojatnim talentom za detalj, a sve u nekom bosanskom duhu preganjanja. Ciklus slika o Uni najnoviji je u njegovom bogatom slikarskom i kiparskom opusu. Već naslovi slika kroz koje Una teče, puni bukova, rastoka, gdje se voda dijeli, obala i stijena koje čuvaju Unu i daju joj pravac, govore kako je riječ o strasti koja je provalila iz slikara na platno kao kad provali voda uproljeće. Una rijeka došla je do nas u svojoj ljepoti kroz slike Izeta Đuzela. Kao da se , na radost svih štovatelja ljepote, omotala oko njegovog srca.

Dr.sc. Tarik Kulenović



na vrh