Gradska galerija Bihać
IZLOŽBA MEHMED KLEPO 02.11. - 21.11.2006.
METAMORFOZE - MOJ DIJALOG SA HOLANDSKIM UMJETNICIMA


BIOGRAFIJA

Mehmed Klepo, akademski slikar, rođen je 1951. godine u Foči. Od 1964. godine živi u Visokom. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu 1976 godine. Od 1978. godine član je Udruženja likovnih umjetnika BiH, a trenutno obavlja funkciju člana Umjetničkog savjeta Udruženja. Izlagao je na mnogim kolektivnim i samostalnim izložbama u BiH ( Sarajevo, Visoko, Zenica,Tuzla, Mostar, Bihać....) kao i u inozemstvu ( Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sombor, Rijeka, Maribor, Podgorica, Istambul, Kairo, Ankara, Breda, Waalwijk, Almere - Haven (Amsterdam), Luksemburg, Fuda.....).

Za svoj rad dobitnik je nekoliko značajnih nagrada i priznanja:

*1975. i 1976. za slikarstvo "Visočki likovni susreti"
*1976. za slikarstvo na izložbi "Generacija 1" Collegium Artisticum, Sarajevo
*1983. za slikarstvo na izložbi "Salon mladih BiH" CollegiumArtisticum Sarajevo
*2003. za slikarstvo "Collegium Artisticum *03 " Sarajevo
*2004. Zlatna paleta na izložbi kolonije " Sava 2004" Brčko

Adresa :
Mehmed Klepo
Rašidovića 86/1 Visoko
Bosna i Hercegovina
tel. ++387 (0)32 737 590
mob. ++387 061 798 579
E-mail:klepom2000@yahoo.com


PREDGOVOR

METAMORFOZE

Ciklus likovnog stvaralaštva Mehmeda Klepe, akademskog slikara iz Visokog, nazvan "Metamorfoze" prvi puta se cjelovito postavlja u jedan vizuelno jedinstven zatvoren prostor u galeriji u Bosanskom kulturno centru u Tuzli 205 godine, a sada dopunjen novim djelima u galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu. To je specifičan ciklus nastao u posljednje četiri godine. Započet je istraživanjima sa slikom " Mladić sa crvenim šeširom" Jana Vermera ( 1632 - 1675 ) , holandskog slikara iz Delfta.
Na pitanje šta su metamorfoze i zašto Vermer, odgovor se može tražiti u suštini likovnog stvaralaštva Mehmeda Klepe i to od njegovih ranih opredjeljenja za likovnu umjetnost. Mehmed Klepo rođen je 11.11.1951. godine u Foči. završio je ALU u Sarajevu 1976. godine, kao student prve generacije likovnih umjetnika u klasi Ismara Mujezinovića. Bila je to sjajna generacija likovnih umjetnika koja je školovana u klasičnom duhu. Nakon završenih studija Mehmed Klepo traži svoj put u likovnoj umjetnosti istražujući različite oblike likovnog izraza. Od realizma, preko nadrealizma, do apstraktne umjetnosti Mehmed Klepo se hvata u koštac sa likovnom problematikom koju prihvata sa duhom radoznalog istraživača, čovjeka spremnog da pronikne u najsitnije detalje ljudskog okruženja, sopstvene svijesti o unutrašnjim spoznajama dinamičkog razvoja događaja zapisanih apstraktnim jezikom slikarske forme. Tako nastaju ciklusi slika linijskog toka naslage guste
crne boje, zatim haotičnog kretanja različitih boja u ravni slike, zapisa rastočene tugra i dr.
Razapet između obaveza rada u školi a zatim u Muzeju grada Sarajeva kao viši kustos, vremena osamljenosti sa nenaslikanim slikama u glavi, na svakodnevnom putu od Visokog gdje živi do Sarajeva gdje radi, vremena u ateljeu u neradne dane vikenda i rijetke trenutke odmora nakon svakodnevnog radnog vremena , Muhamed Klepo se sve više posvećivao manjem formatu sa kojim je mogao izlaziti na kraj u tom vremenu koje pronalazi za sebe za slikanje.
Vermer je slučajno , kao buđenja nakon sna, kao obaveza prema sebi da se ispita mogućnost ruke da preslika nešto što je vrijeme pokazalo kao vrhunsko u likovnoj umjetnosti. Mehmed Klepo poseže za Vermerom, slikarem svijetla, velikanom holandske umjetnosti 17. vijeka. Prvo slika "Mladić sa crvenim šeširom" , maleni portret dimenzija 23 x 18 cm koji je Vermer Naslikao 1669. ili 1670. godine .Zatim preobražava, preoblikuje, transformiše portret u sliku slikanu manirom slikara sa početkom 20. vijeka, ekspresionizam, postekspresionizam , pointilizam, fovizam, kubizam, enformel i dr. Tako nastaje osam slika isto motiva kroz metamorfozu forme, izgleda , lika, oblika, uređenja i strukture slike, korištenog slikarskog materijala, ali to slikanje uvijek se neraskidivo veže sa tačno određenim prvobitnim sadržajem. Pojava svake nove slike u odnosu na prvobitno ishodište Vermerove slike uvjetovana je sadržajem koji sa svoje strane vrši obratno djelovanje na razvitak novi slika . U tako nastaloj novoj slici poznatog osnovnog sadržaja , dolazi do izražaja unutarnji svijet umjetnika, njegov doživljaj, značaj njegove percepcije, njegovo reagovanje na život. Slika tako održava moć umjetnika da se otrgne od realne stvarnosti postojećeg likovnog djela, sposobnost umjetnika da uvjerljivo i djelotvorno iznese iz sebe i neke druge vidove stvarnosti nastale snažnim uticajem tog djela. Tako nas umjetnik uvjerava da lik sa slike od prije 350 godina može da preživi vrijeme vijekova i da se pojavi i nestane u neprepoznatljivosti kroz metamorfozu forme , sadržaja, likovnog stila, likovne građe, estetike, oblika, i dr.

Zagledan u djela velikog Vermera od prije 350 godina Mehmed Klepo stvara ciklus od 8 slika metamorfoze, prvo pojedinačnih portreta "Mladića sa crvenim šeširom" , pa " Čipkarice" slike dimenzija 26 x 23 cm, sa 7 slika metamorfoze, zatim nešto veći format slike od 48 x 43 cm pod nazivom "Žena sa bokalom", sa 9 slika metamorfoze, pa slika sa dvije figure " Djevojka koja piše pismo i njena sluškinja" 72 x 59 cm sa 8 slika metamorfoze.

Povećanje formata slike, sa sve složenijim sadržajem, formom i drugim likovnim elementima , preko Rubensove slike " Otmica Leukiovih kćeri", formata 72 x 70 cm, četiri slike metamorfoze, vodi Mehmeda Klepu ka najvećem izazovu "Noćnoj straži" Rembrandta, holandskog slikara ( 1606 - 1669.) . Rembrandtova "Noćna straža" naslikana 1642. godine u velikom formatu, stvara svježu i neuobičajenu interpretaciju skupnog portreta podijelivši likove na nekoliko manjih skupina, portretirajući ih u pokretu, umjesto u statičnoj pozi, što sve dodatno naglašava i njegov postupak sa složenim svjetlosnim efektima. Slikajući veliku sliku u značajno smanjenom formatu Mehmed Klepo pokazuje majstorstvo umjetnika slikara, prirodnog dara koji je nosio od ranih dana , koje je pronio kroz akademiju, nastavio u svakodnevnom stvaralaštvu, sve do trenutka odlučnog početka da ispita sebe i svoje umijeće. Trebalo je prvo savladati Rembrandta a zatim ući u dijalog sa Rembrandtom da bi iz toga nikle metamorfoze svega viđenog i pretvorile se u svijet naznake, slutnje događanja Noćne straže u ušivenom platnu sa zakrpama.

Na kraju , potrebno je kazati i zabilježiti, da metamorfoze Mehmeda Klepe traže detaljno izučavanje, analizu, opis, pronicanje u suštinu likovnog izražavanja.
Metamorfoze su izlagane u više gradova BiH, Holandije, Luxemburga, Egipta. Mehmed Klepo je za Metamorfoze , samo jednog djela, dobio nagradu za slikarstvo na godišnjoj izložbi ULUBiH-a 2003 godine . Zašto ne i kazati da postoji interes za otkup radova, od koji su neki već promijenili vlasnika, tako da slike žive izvan ateljea i depoa samog umjetnika.

prof.dr. Enver Mandžić



na vrh